PLAVA POMORANDŽA

Mislite na druge, podelite ovaj tekst

Kupila sam plavu pomorandžu, podsjeti me na svod koji mi se davno izgubio u veni.

Kupila sam crnu kafu bijele boje, mirisala je na lagano odlaženje i pregaženu prerezanost.

Nasmijala sam se prodavcu na pijaci, kupih i crne trešnje, on je zaplakao.

Vjerovatno su ga podsetile na boje morskih ježeva i crni plastelin koji se pretvara da je voće.

Potražila sam uvele jabuke, bijahu smeđe, kao kosa jedne djevojke koja mi okrznu rame.

Zašto kupujete smeđe jabuke?

Zato što mirišu na slatkoću a ja ne želim da jedem, dovoljno ugriza je bilo.

Na kraju kupih vodu mutnu kao mrak. Sivu, kao čemer, eno je, zarobljena u flaši drhtala je pod lakom poledicom.

Gospođice čemu sve to kad imate svježe voće, crnu kafu, crvene jabuke, žute pomorandže, čistu vodu?

Možda…Možda ne želim da lažem sebe ovaj put da je sve to tako čisto i zdravo, ovako noseći slabašne kese napuštenih namirnica imaću na umu da je gorčina uvjek tu.

Slatkoća se poigrava s nama, lijepe boje, blistav sjaj, ali kad osjetite miris voća koje je krenulo lagano da gine i vode koja je odustala od sebe onda se sjetite da ima takvih ljudi koje morate pustiti, od kojih morate odustati, koji su baš to što sam danas pazarila…

Autor : Slavica Milošević

*Pesma je originalno objavljena u knjizi “Plava pomorandža” koju je izdala izdavačka kuća Draslar 2018. godine

Mislite na druge, podelite ovaj tekst
Avatar

Marko Baljkas

Marko je rođen u Šibeniku 1990. godine. Urednik je i autor ovog portala, a pisanje mu predstavlja najdraži poziv. Veliki je zaljubljenik u kulturu i voli da bude okružen onima koji neguju slične vrednosti, teži da se nađe u centru zbivanja i da doživljeno prenese dalje. Živi i radi u Beogradu.

Ostavite komentar